Your browser version is outdated. We recommend that you update your browser to the latest version.
>
Planinarenje

Planinarenje na Durmitoru

Prvi posetioci masiva Durmitora zabeleženi su oko 1900. godine. Danas postoji 2.000 km markiranih staza, 48 vrhova preko 2.000 m, pet kanjona, 18 jezera, niz jama i pećina za ljubitelje speleologije. Vrhovi Durmitora su izazov za planinare, posebno za one koji se na njih žele popeti pomoću klinova i konopa. Često se u jednom danu može planinariti, skijati i kupati se u jezeru.

U masivu Durmitora postoje 22 markirane planinarske staze. Najduži i najteži je uspon na Bobotov kuk (2.525 m/n.v.) i traje 5 sati i 30 minuta.

Speleologija

Prostor Durmitora prema svom geološkom sastavu, klimatskim i hidrološkim karakteristikama veoma je pogodno tlo za nastanak pećina – preko 300 speleoloških objekata. Razlikujemo dve vrste ovih oblika: pećine sa horizontalnim pravcem pružanja, i jame kod kojih preovladavaju kanali sa vertikalnim pravcem pružanja. Pod dugotrajanim radom kraške erozije i radom vode (kapanjem i tečenjem) nastali su predivni oblici –pećinski nakit, stalaktiti, stalagmiti, stubovi, draperije, salivi, bigrene kade, helektiti, hijeroglifi, pećinsko mleko. Život u podzemlju čine dve vrste životinja: troglobiti koji čitav život provode u podzemlju (endemične i reliktne vrste), i troglofili koji svoj životni vek naizmenično provode i u podzemlju i na površini (medvedi, slepi miševi, puhovi i dr). U Crnoj Gori speleološka organizacija formirana je 1960. godine od kada je i otpočeo kontinuiran rad na istraživanju podzemnih objekata.